Agave
palmeri (Palmerova agava)
1.-18C
2.Arizona
3.Grm, 0,5-1m
4.Isto
Raste prvenstveno u jugoistočnoj Arizoni, jugozapadnom Novom Meksiku i u centralnom severnom Meksiku, kako na kamenitim planinskim padinama, tako i na obodima hrastovih šuma, na visini 1000-2200m. Listovi zeleni sa kakrakterističnim sivo-plavim horizontalnim "zonama", jako uvijeni, sa srednje gusto raspoređenim kraćim bodljama mrkosive boje i braon vršnom bodljom. Cvetovi bledožuto-zeleni na dršci visine 4-5m. Zanimljivo je da, za razliku od ostalih zimootpornih agava koje cvetaju od proleća do jeseni, ova vrsta počinje sa cvetanjem u kasnu zimu, preko proleća do ranog leta. Takođe, za uspešan razvoj traži nešto jače humusno zemljište od ostalih.

Agave parryi (Perijeva agava)
1.-13-23C
2.Jugozapad SAD, severni Meksiko
3.Grm, 0,3-0,6m
4.Isto
I kod ove vrste, kao i kod A.americana, stoji otpornost u širem rasponu, upravo zbog većeg broja poznatih zimootpornih podvrsta. Najotpornija je, u svakom slučaju, A.parryi ssp.parryi (na slici gore), za koju se tvrdi da sigurno može izdržati do -23C, a postoje podaci i da su neki primerci preživeli na -26C uz znatna oštećenja. Sreće se u južnoj Arizoni i jugozapadnom Novom Meksiku, kao i u centralnom severnom Meksiku, na visinama 1200-2700m nadmorske visine. Listovi zeleni, ponekad sa bledoplavim prelivom,dosta uvijeni, sa belim gustim bodljama. U visinu raste do 0,6m, retko više. Cvetovi svetlonarandžasti do žuti na dršci visine 4-5m. A.parryi ssp.couesii je prilično slična prethodnoj, s tim da je manja od nje (0,4m), ima uže listove i kraće bodlje. Listovi sa intenzivnijom plavo-zelenom bojom. Otporna do -20C. A.parryi ssp.huachucensis ima znatno šire bledoplavo-zelene listove, slabije uvijene, dosta gusto poređane u rozetu. Sreće se na obodima hrastovih šuma, na visini 1700-2300m, u južnoj Arizoni i centralnom severnom Meksiku. Otporna u rasponu -18-20C. A.parryi ssp.truncata slovi za jednu od najlepših agava uopšte. Raste do 0,3m,a listovi široki, slabo uvijeni, jako gusto zbijeni u rozetu, plavičaste boje. Cvetovi na dršci visine 6-7m. Sreće se isključivo u centralnom severnom Meksiku (Durango, Zakatekas). Otporna do -13C.

A.parryi ssp.couesii A.parryi ssp.huachucensis A.parryi ssp.truncata

Agave parviflora (Sitnocvetna agava)
1.-12C
2.Arizona, severni Meksiko
3.Grm, 0,15-0,25m
4.Isto
Sreće se na planinskim liticama u jugoistočnoj Arizoni (Locus classicus - planina Santa Kruz ), kao i u centralnom severnom Meksiku (Sonora). Listovi tamnozeleni, uski, blago uvijeni, sa bodljama transformisanim u izuvijane konce. Vršna bodlja kratka, svetlobraon do tamnobraon boje. Cvetovi bledožuti, vrlo mali (najmanji cvetovi u okviru roda, oko 2cm dugi), na dršci visine 1-1,5m. Vrsta idealna za alpinetume sa zaštitom.

Agave salmiana ssp.ferox (Pulka agava)
1.-15C
2.Severni i centralni Meksiko, hortikultura
3.Grm, 1,5-1,8m
4.Isto
U prirodi se sreće od planina centralnog Meksika do centralnog severnog Meksika, na visinama 1200-2200m. S druge strane, ova biljka se danas često sreće u više hortikulturnih oblika koji ne postoje u prirodi. Listovi zeleni do sivo-plavo-zeleni, dosta široki (posebno kod nekih formi), blago uvijeni do ravni sa gusto raspoređenim mrkim bodljama. Cvetovi žuti, na dršci visine 5-8m.
Agave
scabra (Gruba agava)
1.-18C
2.Severni Meksiko
3.Grm, 1-1,5m
4.Isto
Raste u centralnom severnom i severoistočnom Meksiku, kao i u jugozapadnom Teksasu, na izrazito kamenitim terenima, na visinama 1200-2000m. Listovi sivo-zeleni,uvijeni, sa gusto raspoređenim mrkim bodljama, na naličju dosta hrapavi i grubi (ime!). Cvetovi žuti, na dršci visine 4-7m. Po izgledu dosta podseća na A.americana. Može da izdrži i nešto niže temperature od navedene, ali je u svakom slučaju potrebna sadnja na izrazito vodopropustljivom, najbolje šljunkovitom tlu.
Agave
schidigera (Šidigerova agava)
1.-13C
2.Severni Meksiko
3.Grm, 0,5m
4.Isto
Nastanjuje kamenite i polutravnate terene severozapadnog i centralnog severnog Meksika, a može se sporadično naći i u južnoj Arizoni. Listovi tamnozeleni, uski (do 2cm), uvijeni, sa bodljama transformisanim u duge, bele, izuvijane konce. Vršna bodlja svetlobraon boje. Po izgledu više podseća na juku nego na agavu. Cvetovi žuto-zeleni, na dršci visine 3-4m.
Agave
striata (Uskolisna agava, Espadin agava)
1.-9-15C
2.Severni Meksiko
3.Grm, 0,6-1m
4.Sunce, polusenka
Postoji više podvrsta koje sve rastu u severnom Meksiku na kamenitim padinama i po obodima hrastovih i četinarskih šuma, na visinama 500-1500m. Najotpornija podvrsta je A.striata ssp.striata (na slici). Listovi jako brojni, raspoređeni dosta pravilno formirajući loptu, svetlozeleni ili plavozeleni, ponekad sa crvenkastim prelivom u zavisnosti od forme, uvijeni samo na ivicama, dosta uski (oko 1cm), bez marginalnih bodlji, samo sa jakom vršnom bodljom braon boje. Cvetovi žuti, na dršci visine oko 3m.
Agave toumeyana (Tumijeva agava)
1.-13C
2.Arizona
3.Grm, 0.3m
4.Sunce
Sreće se u centralnoj i delimično južnoj Arizoni, na visinam do 1500m. Postoji jedna podvrsta (A.toumeyana ssp.toumeyana) i jedan varijetet (A. toumeyana var.bella, na slici gore) i obe su jednako otporne, s razlikom da je prva visoka do 0,3m, a druga 0,2-0,25m. Listovi tamnozeleni, blago uvijeni do ravni, sa marginalnim bodljama transformisanim u bele, kratke, slabo izuvijane konce, vršna bodlja je kratka i braon je boje. Cvetovi bledozeleno-žuti, na dršci visine 1,5-2m. Kod varijeteta bella, na licu listova su jako izraženi beli otisci malđih listova, što je čini traženijom u kultivaciji.

Agave utahensis (Juta agava)
1.-18-25C
2.Zapad i jugozapad SAD
3.Grm, 0,2-0,6m
4.Sunce, polusenka
Postoji više podvrsta, koje su sve dosta otporne (u navedenom rasponu). A.utahensis ssp.utahensis (na slici gore) se sreće u jugozapadnoj Juti, jugoistočnoj Nevadi i severozapadnoj Arizoni, na kamenitim padinama i travnatim zaravnima, na visini 1100-1700m. Listovi svetlozeleni, jako uvijeni, sa ređe raspoređenim bodljama sive boje i vršnom svetlobraon boje, u visinu do 0,5m. Cvetovi žuti, na dršci visine 2-4m. Otporna do -23C. A.utahensis ssp.kaibabensis je endem Arizone i raste na Kaibab zaravni u najsevernijem delu te države, kao i na okolnim kamentim padinama i obodima četinarskih šuma, na visinama 700-2400m. Listovi plavo-zeleni, uvijeni, sa ređe raspoređanim bodljama sive boje i svetlobraon vršnom bodljom, u visinu do 0,6m. Cvetovi žuti, na dršci visine 3,5-5m. Ova podvrsta vrlo retko stvara izdanke iz korena. Otporna do oko -20C. A.utahensis ssp.eborispina se sreće od jugozapadne Jute, preko južne Nevade, sve do istočne Kalifornije, na kamentitim padinama i na obodima četinarskih šuma, na visini 900-1500m. Listovi zeleni do plavo-zeleni, uvijeni sa ređe raspoređenim bodljama bele boje, a vrlo duga (u odnosu na sam list) vršna bodlja je bele ili jako svetlobraon boje, često vrlo krta, gotovo kao papir. U visinu do 0,3m. Cvetovi žuti, na dršci 1,5-2m. Otporna do oko -20C. A.utahensis ssp.nevadensis se sreće od centralne preko južne Nevade, do istočne Kalifornije, na kamentim padinama, dubokim kanjonima i obodima četinarskih šuma, na visinama 700-2000m. Listovi sivo-plavo-zeleni, uvijeni, sa srednje gusto raspoređenim belim bodljama i svetlobraon vršnom bodljom. U visinu do 0,25m. Cvetovi žuti, na dršci visine 1-1,5m. Otporna do -25C.

ssp.kaibabensis ssp.eborispina ssp.nevadensis

Agave victoriae-reginae (Agava kraljice Viktorije)

1.-12C
2.Severni Meksiko
3.Grm, 0,15-0,2m
4.Sunce
Potiče iz severnog Meksika (Čihuahua), gde raste u velikim grupama na kamenitim planinskim padinama i po kanjonima na visini 800-1500m. Listovi ravni do blago zakrivljeni (mlađi), tamnozeleni, bez marginalnih bodlji i sa tamnobraon vršnom bodljom. Na naličju (delimično nešto slbije na licu) jako izraženi beli otisci starijih listova koji se kod nekih biljaka vremenom gube. Cvetovi žuto-zeleni do krem, kod nekih formi sa crvenkastim flekama, na dršci visine 2-4m. Postoji više formi od kojih su neki varijegatni, a posebno je interesantna forma Compacta (na slici gore desno), sa jako zbijenom rozetom čiji listovi stvaraju savršenu simetriju.