Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

Agave americana (Američka agava)

1.-5-17C

2.Severoistočni Meksiko

3.Grm, 1-2,5m

4.Sunce

Primećujete da je minimalana temperatura data u jako velikom rasponu. To je iz razloga što će ovde biti reči o više formi i jednoj podvrsti koji se značajno razlikuju po svojoj otpornosti. Danas se ne može sa sigurnošću reći gde se nalazi prapostojbina ove vrste (samo se pretpostavlja da je to severoistočni Meksiko), ali ona u divljini raste u sušnim predelima zaleđa Meksičkog zaliva, od tropskih predela na jugu i ka severu, sve do južnog Teksasa. Listovi, u zavisnosti od varijeteta, 10-25cm široki, a u bazi rozete i preko 1,5m dugi, sa brojnim braon bodljama po marginama i jednom jakom, mrkom bodljom na vrhu. Cvetovi bledožuti, žuto-zeleni do krem-žuti, na dršci visine i preko 10m. Sok iz listova se koristi kao diuretik, laksativ i antiseptik, a takođe pomaže i u povlačenju modrica. Kada je reč o podvrstama, osnovna je A.americana ssp.americana. Ima zelene do zeleno-plave listove, dosta široke u promeru, duge i do 2,5m i koji pokazuju izvesnu tendenciju ka uvijanju. Otporna je do -10-11C. Često se može videti na jadranskoj obali, a tu i tamo i kao pobegla iz kultivacije. Postoje i forme (inače kultivari, ali nastali jako davno tako da se na mnogim mestima predstavljaju kao varijeteti) sa šarenim lišćem. To su A.americana "Variegata" sa žutim uzdužnim prugama, uglavnom nepravilno raspoređenim, na zelenom lišću; "Marginata" sa žutim ivicama listova (takođe dosta česta na Jadranu); "Mediopicta" sa žutom sredinom i zelenim ivicama listova; "Mediopicta-Alba" koja je identična prethodnoj, s tim da je sredina krem-bele boje. Sve su nešto nižeg rasta od osnovne, pokazuju veću tendenciju ka uvijanju listova i imaju manju otpornost, u rasponu -5-8C, pri čemu je nepisano pravilo da što manje hlorofila (tj. zelene boje na listovima) to manja i otpornost. Sigurno najotpornija podvrsta jeste A.americana ssp.protoamericana. Znatno je nižeg rasta (do 1m), listovi su plavo-zeleno-sivi i slabije su uvijeni. Jedan primerak ovog varijeteta je zime 04/05 u Nišu preživeo 5 noći na temperaturi od -17C (koliko se uzima i za minimum) zaštićen samo najlonom kao nezaptivenim prekrivačem, na dobro vodopropustljivom tlu i na uzdignutoj poziciji, uz izmrzavanje polovine listova. U toku leta se odlično obnovio. Cvetovi kod svih varijeteta su žute boje na cvetnoj dršci koja se jako grana i kod osnovnog varijeteta može dostići i 10m, pa čak i nešto više. Vreme cvetanja jun-septembar.

        

Marginata                                  Variegata                            Mediopicta                         ssp.protoamericana

Agave desertii ssp.simplex (Pustinjska agava)

1.-12C

2.Jugozapad SAD

3.Grm, 0,5m

4.Isto

Za ovu vrstu se najčešće navodi da joj je otpornost do -7C, ali podvrsta simplex, koja potiče iz jugozapadne Arizone i jugoistočne Kalifornije, može da izdrži navedenu temperaturu ukoliko se sadi na izrazito vodopropustljivom zemljištu, npr. na šljunku sa jednom trećinom baštenske zemlje. Nadstrešnica obavezna. Listovi zeleno-plavo-sivi, jače uvijeni sa ređe raspoređenim, dugim, belim bodljama po obodu i jakom vršnom bodljom, tamnobraon boje. Cvetovi žuti, relativno mali, na dršci visine 3-4m.

Agave havardiana (Havardova agava, Čisos agava)

1.-20C, verovatno i niže

2.Teksas

3.Isto

4.Sunce, polusenka

Sreće se najčešće u zapadnom Teksasu (čak se ponegde navodi i da je endemska vrsta Dejvis planine u tom delu Teksasa), mada se tu i tamo sreće i u severnom Meksiku (Čihuahaua), na visinama 1000-2000m. Listovi plavo-zeleni, blago uvijeni sa gusto raspoređenim, kraćim bodljama, po sredini znatno širi nego pri vrhu. Cvetovi zeleno-žuti sa crvenim flekama, na dršci visine 4-6m. Sigurno jedna od najotpornijih agava na niske temperature, a relativno dobro podnosi i vlagu. U Evropi se kultivira već izvestan broj godina, posebno u umerenim predelima. Postoje podaci da su pojedinačni primerci izdržali -20C, pa i nešto niže na izrazito vodopropustljivom tlu. Na prirodnom staništu se mogu ponekad videti vrlo stari primerci oko 1m visine.

Agave lechuigilla (Salata agava)

1.-16C

2.Severni Meksiko

3.Isto

4.Sunce

Najčešća je u meksičkoj državi Čihuahua (posebno u istoimenoj pustinji), mada se sporadično sreće i u južnom i centralnom Novom Meksiku, kao i u zapadnom Teksasu, na visinama do 1500m. Listovi zeleni, prilično uski, jako uvijeni, često jako nagnuti u jednu stranu. Bodlje kratke i srednje gusto raspoređene. Cvetovi žuti sa crvenkastim prelivom, na dršci visine 3-5m. Traži veoma vodopropustljivo tlo. Na prirodnom staništu često pravi velike grupe.

Agave lophantha (Testerasta agava)

1.-10-18C

2.Teksas

3.Grm, 0,3-0,5m

4.Isto

Potiče iz južnog Teksasa, a može se naći i u severoistočnom Meksiku. Raste na planinskim padinama i liticama, u malim grupama. Listovi uski, slabo uvijeni, gotovo ravni, svetlozeleni, sa žutozelenom sredinom. Bodlje na marginama sitne, dosta gusto raspoređene. Vršna bodlja takođe vrlo kratka. Cvetovi bledozeleno-žuti, na dršci visine oko 4m. Za otpornost se mogu naći dosta različiti podaci, ali je utvrđeno da biljke poreklom iz Teksasa, sa viših nadmorskih visina, pokazuju znatnu otpornost, do -18C.

Agave montana (Planinska agava)

1.-15C

2.Severoistočni Meksiko

3.Grm, 0,5-0,7m

4.Sunce, polusenka

Tek nedavno otkrivena vrsta (pre desetak godina), ali se vrlo brzo našla u ponudi mnogih svetskih rasdnika. Sreće se u severoistočnom Meksiku, ponekad na planinskim liticama, ali češće po obodima crnogoričnih šuma, na visinama do 3500m. Listovi zeleni, sjajni, blago uvijeni, na sredini dosta širi nego pri vrhu, po kojima ostaju zanimljivi otisci bodlji i starijih listova. Same bodlje dosta duge, zakrivljene, pri bazi i sredini lista belo-crvene, a ka vrhu izrazito crvene, kakva je i vršna bodlja. Cvetovi krembeli, na dršci visine 2,5-3m, koja je tamnocrvene boje. Odlično podnosi sušu, ali je i dosta otporna na atmosferske padavine. Zanimljivo je da nikad ili vrlo retko stvara izdanke, već se najčešće razmnožava semenom.

Agave neomexicana (Novi Meksiko agava, Meskal)

1.-18C, verovatno i niže

2.Novi Meksiko, Teksas

3.Grm, 0,3-0,5m

4.Sunce

Raste u istočnom Novom Meksiku (sporadično i u centralnim delovima), kao i u jugozapadnom Teksasu, na travnatim zaravnima i kamenitim padinama, u rasponu 400-2300m nadmorske visine. Listovi zeleni do blago plavo-zeleni, u srednjem delu znatno širi nego pri vrhu, blago uvijeni, sa ređe raspoređenim bordo (ponekad sivim) bodljama, dok je vršna tamnobraon. Cvetovi žuti sa crvenkastim flekama, na dršci visine 4-5m. Dosta se kultivira i u umerenim predelima, ali na izrazito vodopropustljivom tlu.

Agave obscura (Tamnocvetna agava)

1.-13C

2.Severni Meksiko

3.Grm, 0,3-0,5m

4.Isto

Sreće se u centralnom severnom Meksiku i sporadično u severoistočnom i centralnom Meksiku, na kamenitim planinskim padinama. Listovi zeleni, vrlo blago uvijeni, dosta ravnomerno se sužavaju ka vrhu, sa belo-crvenim do crvenim (pri vrhu) marginalnim bodljama, srednje gusto raspoređenim i mrkocrvenom vršnom bodljom. Cvetovi tamnocrveni (ime!), sitni, na cvetnoj dršci visine 4-5m. Još uvek dosta retka u kultivaciji, mada je u zadnje vreme jako tražena.